POSJETILI SMO PODSTENE PLEŠKE

Podstene Pleškr smještene van glavne prometnice Čabar-Plešce_Zamost ali na istu spojeno asfaltiranom nerazvrstanom cestom, spada u takozvana mala naselja, najveći broj stanovnika imalo je 1856. godine i to 79, a najmanje 1991. g. svega 14 što je razvidno iz službenih popisa pučanstva. Primjerice iz "Repetitorija prebivališta" od 1. siječnja 1913. godine vidljivo je da je u Podstenama živjelo ukupno 44 stanovnika. Zanimljivo je da je 181. godine u Podstenama bilo 59 stanovnika, 1857. godine njihov je broj porastao na 79, da bi u 1869. godini pao na 62 stanovnika a 1880. g. na svega 38 stanovnika. U 1890. godini bilježi se porast na 54 stanovnika, a za deset godina, dakle 1900- godine bilo ih je 55. Deset godina kasnije 1910. njihov je broj pao na 44, 1921.g. na 43 a u narednih 10 godina, dakle 1931.g. porastao je za dva te je tada u Podstenama živjelo 45 stanovnika. U prvim godinama poslije II. svjetskog rata, 1948. popis pučanstva pokazao je da ovdje živi svega 31 stanovnik, a pet godina kasnije, dakle 1953. godine samo 30. U 1961. godini zabilježen je porast broja stanovnika na 44, da bi u 1971. godini pao na 41., u 1981.g. ovdje je živjelo svega 17 stanovnika a u 1991. godini samo 14, a upitno je koliko ih ima danas.

Iz naučnog rada Igora Karamana "Čabarska gospoštija 1787.-1798.g." razvidno je da se u 1787. godini između ostalih naselja u čabarskoj gospoštiji, spominje i naselje Podstene. U istom se radu spominje da je u 1788. godini u Podstenama bilo 10 kuća, 10 obitelji, 68 stanovnika (37 muškaraca i 31 žena), potom 3 konja, 30 krava, 22 ovce, 3 košnice pčela i 10 želira. U ono vrijeme numeracija naselja nije se odvijala pojedinačno već skupno za više naselja, tako da se numeriranje objekata vršilo potezom Zamost - Podstene - Smrekari. U Čabarskom urbaru od 08. svibnja 1779. godine u Podstenama nalazimo na slijedeće osobe: Mihaly Gasparacz, Mathia Gasparacz, Verban Kovach, Juro Wolff, Miklaus Turk, Gaspar Malinar, Mathia Wolff, Gregur Panich, Mathia Stmacz i Verban Volf, dakle najrasprostranjenije ime je bilo Mathia (danas Matija) u tri slučaja te Verban (Urban) u dva slučaja, a kod prezimena najzastupljenije je bilo Wolff, Volf (u tri slučaja) te Gasparacz (u dva slučaja)

Zanimljivo je navedena prezimena iz čabarskog urbara usporediti s prezimenima do kojih je u svojim istraživnjima došao Antun Burić autor knjige "Povijesna antroponimija Gorskog kotara", a u tom kapitalnom dijelu spominju se slijedeće osobe::

- 1736.g. spominje se Gregorius Pajnich,

- 1758.g. spominje se Michael Klobuchar,

- 1759.g. spominje se Agneza Gasparacz,

- 1816.g. spominju se Antonius Malnar i Andreas Klepacz,

- 1819.g. spominje se Georgius Kovacz,

- 1858. godine spominju se Jacobus Klepac i Antonius Janes,

- 1876.g. spominje se Albert Kolenc,

- 1886.g. spominje se Josip Lipovac,

- 1906.g. spominje se Josip Mrle,

- 1928.g. spominje se Dragutin Možnik,

- 1949.. spominje se Dragutin Mulc.

Postoji mogućnost, s obzirom na navedena prezimena da je autor kod iskazivanja pojedinih prezimena, pomiješao Podstene Pleške s Podstenama kod Brod Moravica, a tu tvrdnju potvrđuju i neka od naprijed navedenih prezimena.

Kako je razvidno iz gore iznesenog prvo spominjanje kroz određeno prezime naselja Podstene bilo je 1736. godine (Pajnich) a po Čabarskom urbaru 1779.g. U urbarijalnim spisima sučija Čabar od 1774.-1803-g- spominje se ga je iz 17 mjesta čabarske gospoštije 23 uglednika i starijih mještana u "Fassiones" ili uobičajenije "Examen ad novem puncta interragatorioa" iznijelo svoje dotadašnje materijalno stanje i obveze a među njima nalazimo i Miklausa Turka iz Podstena i to 1. svibnja 1778. godine, a na spominjanje naselja Podstene nailazimo i u popisu gospoštije Čabar iz 1778.g. U "Političkom i sudbenom razdjeljenju i repetotoriju prebivališta kraljevina Hrvatske i Slavonije" kojeg je u Zagrebu 1913. godine izdala kraljevska Hrvatsko-Slavonsko-Dalmatinska zemaljska vlada a sastavio kraljevski zemaljski statistički ured u Zagrebu, na stranici 19 nalazimo na spominjanje naselja Podstene Pleške u Upravnom kotaru Čabar i pod nadležnošću Kraljevskog kotarskog suda u Čabru te Sudbenog stola u Ogulinu. Podstene su potpadale pod Mjesni sud u Plešcima, izborni kotar bio im je Delnice, u Delnicama je bio i porezni ured, a u Karlovcu se nalazilo Carsko i kraljevsko vojno punidbeno zapovjedništvo i Kraljevsko domobransko popudbeno i pučko ustaško zapovjedništvo. Podstene su također spadale i u Upravnu općinu Plešce. Godine 1910. imale su 44 stanovnika, pripadale su rimokatoličkoj župi u Plešcima a djeca su pohađala Pučku školu u Plešcima. Na spominjanje naziva Podstene nalazimo i na strani 269. istog djela gdje je navedeno da je ovo naselje imalo tarifni broj 1135, prijašnje ime prebivališta bilo je Podstene" a sadanje ime prebivališta je "Pleške Podstene". Zanimljivo je svakako pogledati i razdio V - "Abecedni imenik prebivališta" gdje se na stranici 200. pod rednim brojem 25. spominju "Pleške Podstene" a uz njih je navedeno da pripadaju Upravnoj općini Plešce, Kotarskoj i županijskoj oblasti u Čabri u Ogulinu, Oružnička postaja bila je u Gerovu a brzojavna postaja i posljednja pošta u Plešcima.

Da nekako zaokružimo sliku o Podstenama i njezinim žiteljima da spomenemo da je prigodom posljednjih izbora u biračkom spisku u Podstenama bilo navedeno 7 prezimena i to: Erent, Janeš, Kovač, Križ, Markovčić, Poje i Volf. Kraćim istraživanjem ili bolje rečeno listanjem Burićeve "Antroponimije" došli smo do sasznanja da se prezime Erent u Podstenama prvi puta spominje 1922. godine (Ivan Erent), u čabarskom kraju (Žagari) prezime Erent prvi se puta spominje 1858. godine a u Gorskom kotaru (Brod Moravice) 1702.g. kao Herant Mathias. Prezime Janeš u Podstenama se prvi puta spominje 1858.g. (Antonius Janesz), u Čabarskom kraju je prvo spominjanje po Buriću 1672.g. (Czabar i Andreas Kovach) a u Gorskom se kotaru Vuica Kovač spominje u Gomirju 1602.g. Prezime Volf se po Buriću u Podstenama pojavljuje 1755.g. (Maria Volf), u Čabasrskom kraju to je bilo 1734.g. (Ciaber i Jacobus Wolff) što vrijedi i za Gorski kotar. Prezimena Križ, Markovčić i Poje ne nalazimo u Burićevoj knjizi vezano uz Podstene već samo uz Čabarski kraj i Gorski kotar. Tako se u čabarskom okruženju Križ (Tomas Kris, Czaber) spominje prvi puta 1672. g. isto kao i u Gorskom kotaru. Prezime Markovčić u Čabarskom se kraju prvi puta spominje 1768. g. (Lucas Markovchich, Smrekari) a u Gorskom kotaru to je bilo u Siberlieski 1765.g. (Urbanus Markovcsich), a prezime Poje se prvi puta spominje kao Poy Mathias u Czaber 1672.g. a u Gorskom kotaru isto tako dok je u 1716. godini evidentirana pojava prezimena Poye (Bartholomeus) u Ciaberu.

I na kraju ovog našeg priloga o naselju Podstene spominjem da "Kočevsko reški urbar iz 1498. godine, kako navodi J. Ožura u "Osilniškoj dolini", u sklopu župe Gerovo spominje slijedeća naselja: Gerovo , Mali Lug, Smrečje, Zamost, Podstene te još nelocirana naselja Weltembach (možda Mandli) i Am Perg (ponegdje Am Berg=, a često kod Ožure nalazimo spominjanje Am Graba. Prema narečenom urbaru iz 1498. godine u Podstenama su davanja kmetova iznosila 20 solda za polovicu "hube" (kmetije). U broju 6. "=silniške doline" J. Ožura na strani 10. spominje Zamost (Bei der prucken), Podstene (Unnder der stainwannd), Weitembach (vjerojatno Mandle), Am Perg (naselje na području između Požarnice i Okrivja), Gerovo (Gerlassaw), Mali Lug (Clain aw) i Smrečje (Im Feichtach), sve su to u zagradi imena iz Kočevsko reškog urbara iz 1498.g. Na stranici 11 u istom broju spominje se da su u Podstenama koje leže na terasi nad Čabrankom Martin i Thomas Reiaasch imali svaki po jednu polovicu hube (Kmetije),

Željko Malnar