CRNI LUG, 23. srpnja 2008. godine – Gorski kotar sredina je bogata po prirodnim bogatstvima, a iz starih zapisa vidljivo je da se ovdje kopala željezna ruda, postojale su staklane, proizvodila potaša ili pepeljka, a na brojnim vodotocima radile su vodenice – pilani, mlinovi i kovačnice. Zahvaljujući neumornom istraživaču povijesti Gorskog kotara mr. Emilu Crnkoviću rodom iz Brod Moravica, u posjed mi je došao njegov rad o goranskim manufakturama stakla pripremljen za «Povijesnicu Crnog luga». Uz privolu autora danas ću predstaviti prvu gorsku staklanu u Hrvatskoj, izgrađenu u Perlasdorfu kraj Crnog Luga koju je napravio Španjolac barun Perlas de Rialpa.
«Dogovorom između cara Karla VI. i baruna Perlas de Rialpa, koji je imao veliku naklonost cara, isti u zamjenu za svoje posjede u Južnoj Italiji dobiva imanja Ozalj, Brod i Grobnik. U darovnici iz 1727. godine vidljivo je da su iz Rialpove jurisdikcije isključeni Čabar i Lokve. Već u fazi pripreme darovnice, Perlas de Rialpa 1725. godine odlučuje kod Crnog Luga izgraditi staklanu. To je ujedno prvi pisani spomen naselja Crni Lug, koje je vjerojatno postojalo stotinjak godina ranije, kao i mnoga goranska naselja nastala nakon povlačenja Turaka iz ovih krajeva. Perlas de Rialpa , naime, 1725. godine šalje u Gorski kotar češkog staklarskog majstora Ivana Podscheidera da izvidi na terenu sve mogućnosti glede otvaranja manufakture stakla. Kolika je velika očekivanja imao barun Perlas de Rialpa, utemeljitelj staklane u Perlasdorfu, govori podatak da se za ovu staklanu rabio izraz «fabrica» tj. tvornica. 
Zalihe bjelutka po Gorskom kotaru istražuje također Riječanin Antonio Vereda i nakon pozitivne analize bjelutka, predlaže 1727. godine upravitelju posjeda Ozalj, Brod i Grobnik, Riječaninu Benzoniju, da barun Perlas de Rialpi podigne staklanu u mjestu Crni Lug ili u Lokvama. S obzirom da Lokve nisu bile u brodskom posjedu, predloženo je da se staklana izgradi kod Crnog Luga u predjelu Velike vode, nazvanom Perlasdorf  po prezimenu njezinog osnivača. Nakon zatvaranja staklane nastaje zaselak Raukari, danas Velika Voda.
Češki majstor Podscheider pristiže u Crni Lug ljeti 1729. godine, s jednim zidarom, šest majstora staklara, stručnjakom za izradu staklenih ploča i staklenih zrna za bojenice. Pripremni radovi na izgradnji staklane započinju odmah, da bi naredne 1729. godine staklana bila u funkciji. Glavni proizvod trebale su biti staklene ploče. Nije poznato od kuda se staklana snabdijevala bjelutkom, ali pretpostavljamo da je to mogla biti, pored ostalog, okolica današnje Mrzle Vodice, gdje je također, stotinjak godina kasnije, osnovana staklana Mrzla Vodica, odnosno lokalitet iznad Velike Lešnice kod Broda na Kupi. Naime, kojih dva kilometra ponad Velike Lešnice, uz stari Frankopanski put koji je vodio od Broda prema Delnicama, i danas je vidljiv rudnik, kojih dvadesetak metara dužine, oko dva metra visine i cca 80 cm širine, za kojeg se pretpostavlja da je bio rudnik željezne rude. No, bijeli, lomljivi kamen koji okružuje unutrašnjost rudnika upućuje da se, vjerojatno, radi o bjelutku, a nikako o željeznoj rudači. Tadašnji feudalci radije su koristili uvozno staklo, građanstva u Hrvatskoj gotovo nije bilo, a mnogobrojno seljaštvo «ostakljivalo» je prozorska okna krpama ili papirom. Glavno tržište staklane u Perlasdorfu trebao je biti Napulj.
Posao ne kreće u dobrom smjeru. U staklani dolazi do nereda zbog prijevara voditelja staklane i staklara te nebrige nadređenih. Stoga već 1730. godine staklanu napušta određeni broj staklarskih majstora, a 1731. godine poplave potoka Velike vode, uz koji se nalazila staklana, na jedno vrijeme zaustavljaju rad iste. Konačno, 1735. godine staklana prestaje s radom.  Ova je staklana zapošljavala tridesetak radnika. Na vrlo kratki period njezinog rada djelovali su: često mijenjanje staklarskih majstora, malverzacije staklara, nerad inspektora staklane, problem plasmana i sve veće «okretanje» baruna Perlasa de Rialpa prema kupljenim posjedima u Donjoj Austriji.
Ovdje treba spomenuti jednu povijesnu netočnost u smislu da neki od autora navode da je predmetna staklana izgrađena nedaleko Broda na Kupi, premda izvješća govore, a materijalni dokazi na terenu pokazuju da se radi o Perlasdorfu pored Crnog Luga, naselju brodskog posjeda. Saznanje o nalazima bjelutka u okolici Broda na Kupi (i Čabra) godine 1711. utjecalo je na otvaranje staklane u Perlasdorfu.»
Magistar Crnković dao si je truda u istraživanju postanka staklana u Gorskom kotaru. Po njemu postojale su tri. Osim ove u Perlasdorfu bile su još u Ponte Sušici i Mrzloj Vodici.

                                                             Željko Malnar